Crkva u Šenkovcu, prema urbanističkom planu smještena je u centru naselja, na prostoru između školske zgrade na sjeveroistoku, kuća i kapele sv. Jelene na sjeverozapadu, ulice na jugozapadu i stambeno-poslovne građevine na jugoistočnoj strani koja s crkvom stvara središnji prostor naselja.
Veličina crkve po dvjema osi simetrije je 29m x 28m, s tornjem koji je do podnožja križa visok 40m, s križem 44m. Pješački tokovi, vizure, okolni volumeni i raspoloživi prostor inducirali su rješenje koje ima klasični tlocrtni predložak suvremeno interpretiran: dvije osi simetrije, od kojih se na jednoj nalazi glavni ulaz i oltar, a na drugoj pomoćni ulaz i zvonik. Tlocrt je omeđen trapeznom apsidom i dva polukruga te kvadratičnom osnovom zvonika.
U zvoniku su smještena tri zvona težine 200, 400 i 600 kg koja su posvećena sv. Josipu, sv. Mariji i sv. Jeleni. Glavni ulaz smješten na jugozapadnoj strani i smještaj pomoćnog ulaza i zvonika na jugoistoku, rezultati su tih urbanih datosti.
U crkvi postoji 180 sjedećih mjesta u lađi, 30 u svetištu i 50 na koru, što čini ukupno 260 sjedećih mjesta. Dodatno, površina unutar crkve dozvoljava oko 450 stajaćih mjesta pa se u crkvi može smjestiti oko 700 vjernika. Organizacijom unutrašnjeg prostora osigurane su vizure koje su pregledne i cjelovite, a predvoditelj je u vizualnom kontaktu sa svim prostorima u lađi i na koru. Župnu crkvu projektirao je ing. Petar Stipišić iz Čakovca.
Unutrašnjost crkve obogaćena je freskama, mozaicima, vitrajima i kiparskim umjetninama. Oltarsku fresku sv. Jelene i freske sv. Marije Bogorodice i Uskrslog Isusa Krista oslikao je prof. Marijan Jakubin. Mozaike kod krstionice i na ulaznom portalu crkve izradio je prof. Luka Petrač. Svih 11 prozora ukrašeno je vitrajima koje je izradio Mihael Štebih. Veliki križ s razapetim Isusom i postaje Križnog puta izradio je Izidor Popijač - Žiga.
U oblikovanju interijera župne crkve sv. Jelene pokušalo se približiti riječima Ivana Merza: ”Kao što je teologija centralna znanost, tako je liturgija centralna umjetnost… Liturgija je izražaj duše crkve, na njenu bi temelju bilo lako izraditi teoriju umjetnosti… Liturgija je dosegla vrhunac: ona je najveća umjetnička tvorevina koja postoji na svijetu, a uz to je centralna umjetnost, jer umjetnički prikazuje život Kristov, koji je centar povijesti.”