Načela rada župnog Caritasa

Organizirani Caritas ili organizirana ljubav prema bližnjemu najdjelotvornija je ljubav. Življenje Caritasa nije samo za neke ljude. Caritas je za sve ljude. Caritas je cjelokupna kršćanska zajednica. Ako slušamo riječ Božju i slavimo sakramente, onda je prirodan slijed primjenjivati to u konkretnim djelima ljubavi prema bližnjemu u potrebi.

Caritas ima zadaću svjedočiti o vjerodostojnosti same Crkve, on je taj koji budi glas savjesti u društvu i Crkvi i zagovara siromašne svake vrste, obespravljene i potrebite, jednom riječju Caritas je most koji povezuje ljude. Karitativno djelovanje znači: slušati, učiti, nasmijati se, plakati, biti kreativan, znači živjeti!

U svakoj župi postoje dvije kategorije ljudi: osobe u potrebi i osobe koje su spremne darivati svoje slobodno vrijeme, materijalna ili druga dobra (znanje, vještinu, iskustvo) onima kojima je to potrebno. Župni Caritas uključuje ljude koji svoje slobodno vrijeme i sposobnosti koriste na način da dragovoljno organiziraju i povezuju bližnje u potrebi s onima koji su spremni svoja dobra i usluge staviti im na raspolaganje.

Ono što župni Caritas čini drugačijim u odnosu na slične humanitarne organizacije jesu razlozi zbog kojih se pomaže drugima. Volonteri župnog Caritasa temelje svog djelovanja pronalaze u evanđelju, u Isusovoj zapovijedi ljubavi i vjeri u Boga po kojima je svaki čovjek slika Božja, te kao takav ima nepovredivo dostojanstvo.

Zadaća župnog Caritasa

Čak i kad župa ima svoj župni Caritas, svi su župljani pozvani djelovati, svaki prema svojim sposobnostima i mogućnostima.

Zadaća župnog Caritasa je da u župi:

• okuplja sve svoje župljane
• potiče ih na osjetljivost prema potrebama bližnjih
• odgaja za međusobnu pomoć, solidarnost i odgovornost
• organizira pomoć
• koordinira razne aktivnosti pružanja pomoći
• neprestano prati stanje u župi, otkrivajući različite vrste siromaštva.

Uloga župnika i uloga laika

Karitativni rad je prije svega stvar angažmana laika. Ipak, moramo znati, da župnik ima ključnu ulogu u karitativnom radu. Od župnika se očekuje da u njemu prepoznaje nužnost kršćanskog života, te da ga, povezujući ga s naviještanjem i liturgijom, ugrađuje u cjeloviti pastoral. Župnik je također i predsjedatelj Župnom Caritasu i njegova je zadaća da Caritasu dade pravo mjesto u nacrtu župskog pastorala. Ali zbog mnogobrojnih pastoralnih obveza, on osobno ne može brinuti za svakog bolesnika, potrebitog, osamljenog, zato su tu odgovorni laici. Caritasa u župi bez sudjelovanja župnika i laika nema!

Djelovanjem župnog Caritasa upravlja Odbor, kojemu je na čelu voditelj. Odbor ima još: zamjenika voditelja, blagajnika, zapisničara i druge djelatnike. Svi članovi Odbora župnog Caritasa, na čelu s voditeljem, su vjernici laici. Članove Odbora imenuje mjesni župnik, pošto se posavjetovao s drugim odgovornim članovima župne zajednice. Članovima Odbora mandat traje pet godina. Oni nakon isteka mandata vrše službu do konstituiranja novog Odbora.

Članovi župnog Caritasa

Katarina Trojko – voditeljica župnog Caritasa
Nada Lehkec – zapisničarka i blagajnica
Đurđa Levačić (Knezovec)
Elizabeta Potočnjak
Jasna Horvat (Knezovec)
Josipa Ehrenreich
Karmen Trojko
Katarina Furdi
Krešimir Trojko
Marija Novak
Marija Varga
Nevenka Novak (Knezovec)
Rozalija Kosmač
Suzana Novak